Dolazak 250 radnika sa sjevera koji su na plantažama kompanije „Plantaže 13. jul” trebali da vežu i okopavaju loze nadležni iz Vlade su promovisali na sva zvona, ali su javnosti prećutali da je već nakon dva dana rada preko 150 lica napustilo posao zbog mizerne zarade.
Oko 250 građana sa sjevera odazvalo se na poziv ministarke rada i socijalnog staranja Zorice Kovačević, koja im je obećala posao i dnevnice od 15 do 20 eura kako se ne bi iseljavali u zemlje Evropske unije (EU), ali ih je u Podgorici sačekala drugačija situacija; njihova dnevna zarada iznosila je od pet do 10 eura, uz izuzetno loše i teške uslove rada i smještaja.
Kako saznajemo od radnika koji su odustali od posla na plantažama, prije dolaska u Podgoricu, na birou rada su im obećavali da će najmanja plata biti 400 eura. Međutim, kada je trebalo da počnu da rade, saopšteno im je da se radi po učinku i da oni koji nemaju iskustva mogu dnevno zaraditi maksimalno desetak eura. Od te dnevne zarade dva eura se odbijaju za obrok.
Dževad Mujević je jedan od onih koji su odustali od posla na plantažama. On je ispričao za „Dan” da mu je prije dolaska u Podgoricu saopšteno da će imati platu od 400 eura, a da može zaraditi i više ukoliko uzme dodatnu smjenu.
–Kada smo otišli u „Plantaže”, rekli su nam da imamo tri obroka i da koštaju po euro, te da se na kraju mjeseca u te svrhe odbija 90 eura od zarade. Nema fiksne plate, već se radi po učinku. Za sređivanje jednog reda sadnica plaća se euro i pedeset centi. Rekli su nam da jedan radnik za dan može da sredi četiri do pet redova sadnica. To je od pet do osam eura dnevno. Kada se odbiju tri eura za obroke, ostaje taman dovoljno da kupiš jedan kanap i da se objesiš – revoltiran je Mujević.
On dodaje da im je saopšteno da radnik neće biti isplaćen ukoliko odustane prije nego što se navrši mjesec rada.
I lično smo se uvjerili da je situacija u praksi mnogo drugačija od one koju su građanima sjevera predočili predstavnici Vlade, Zavoda za zapošljavanje i „Plantaža”. Novinar „Dana” se početkom sedmice prijavio za sezonski posao u „Plantažama”, odakle su ga pozvali na razgovor. Nakon dolaska u firmu pitali su ga odakle je, a kada je saopštio da je sa sjevera, sugerisano mu je da to obavezno kaže licima koja ga budu intervjuisala.
Intervju je bio više nego formalan, posao je odmah obezbijeđen, ali se dio razgovora o uslovima rada i zaradi odvijao drugačije nego što je očekivano i brzo se mogao izvući zaključak da je za početnika gotovo nemoguće da na plantažama zaradi dnevnicu od 15 do 20 eura.
– Trenutno je aktuelno plijevljenje loze, a početkom naredne sedmice počeće berba bresaka. Za plijevljenje loze dobija se 0,06 eura po čokotu, a početnik može odraditi oko pet redova dnevno. Sve zavisi od iskustva i spretnosti, ali i od zapuštenosti reda. Neko zaradi do 200 eura, a neko i 500. Sve zavisi od iskustva – objasnio je jedan od zaposlenih u „Plantažama” novinaru koji se prijavio za sezonski posao.
Dakle, ako lice sa sjevera koje nikada nije okopavalo i plijevilo loze naiđe na zapušteni red, a želi kvalitetno da odradi posao, pitanje je da li može zaraditi i pet eura, s obzirom da po čokotu dobija šest centi. Za plijevljenje 100 čokota dobija šest eura, a od toga dva daje za hranu, pa mu ne ostaje dovoljno ni da se vozom vrati, na primjer, u Bijelo Polje, jer ga prevoz košta 5,2 eura u jednom pravcu.
Osobe koje su intervjuisale novinara nijesu znale da je on iz te branše jer je cilj bio sagledati šta se stvarno nudi radnicima kada se ugase kamere.
Na pitanje koliko sati se radi, saopšteno je da to zavisi od radnika, jer neko radi i po 10 sati kako bi više zaradio.
Na razgovoru za posao novinaru je saopšteno da će imati smještaj pošto je sa strane, da će raditi u Tuzima i da su mu obezbijeđena dva obroka dnevno – ujutru i uveče.
Na pitanje šta se desilo sa 250 radnika koji su se ranije zaposlili dobio je odgovor da je većna njih odustala i da je samo trećina ostala da radi.
– Ljudi napuštaju plantaže poslije dva ili tri dana. Težak je to posao. Sada se plijevi trava između čokota, pa je čovjek savijen cijeli dan, tako da je prilično naporno. Ko izdrži tri dana, izdrži i mjesec – kazao je novinaru „Dana” službenik sa kojim je razgovarao o poslu.
Možda jedina dobra stvar koja se mogla čuti tokom intervjua za posao bila je informacija da „Plantaže” ne zapošljavaju bez radne knjižice i ugovora. S obzirom da novinar nije imao sa sobom radnu knjižicu, rečeno mu je da je donese narednog dana, uz napomenu da će prvih nedjelju dana raditi probno.
M.S.
U kompaniji ćute
Iz kompanije „Plantaže” nijesu odgovorili na pitanja „Dan” koliko je lica napustilo tu firmu nakon što im je upriličen doček kojem su prisustvovali i ministarka rada Zorica Kovačević, direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić, koja je tada izjavila da i oni sa fakultetskim diplomama treba da beru breskve i grožđe, i direktorica kompanije Verica Maraš. Nijesu nam saopštili ni koji su radovi trenutno aktuelni na plantažama, te zašto se u javnosti govori da su dnevnice od 15 do 20 eura kada su one zapravo oko 10 eura, pri čemu se dio prihoda odbija za hranu.
Najjeftiniji životi zaposlenih
Aleksa Marojević iz Unije slobodnih sindikata (USS) smatra da su crnogorskim poslodavcima najjeftiniji zdravlje i život ljudi.
– Ne vjerujem da se u „Plantažama” sekiraju što ti sezonski radnici krive kičmu i rade na plus 40 stepeni, i to za siću. Zvaničnici sve to predstavljaju idilično, a ljudi tamo dobijaju uslove ispod minimuma. Tim ljudima je trebalo reći šta ih čeka, a ne davati im lažnu nadu da će zaraditi, iako bi trebalo da zarade jer su to veoma teški poslovi – kazao je Marojević za „Dan”.
Datu riječ treba ispoštovati
Predstavnik Saveza sindikata (SSCG) Krsto Pejović kazao je za „Dan” da je radnicima trebalo obezbijediti ono što im je obećano.
– Ako se kaže da su dnevnice 15 ili 20 eura, onda to treba da bude tako. U suprotnom, varamo ljude. Na plantažama je teško raditi, ti ljudi nemaju nikakvu zaštitu, a sada počinju visoke temperature. Šta je sa brigom o zdravlju zaposlenih? Treba im obezbijediti i odgovarajući smještaj i ishranu, naravno i svu potrebnu zaštitu. To je veoma težak posao i ne treba ga dodatno otežavati – istakao je Pejović.